Danas je Sretenje Gospodnje: Sreću se zima i leto, a devojke paze kakvog će muškarca sresti

Sretenje se uvek slavi 40. dan od Božićafoto: Printscreen: Youtube

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje, praznik posvećen unošenju Isusa Hrista u hram. Slava Sretenja, inače je veoma česta u srpskom narodu, koji za ovaj praznik vezuje svoju tradiciju i običaje.

Sretenje se uvek slavi 40. dan od Božića i tog dana se ništa ne radi, a predstavlja uspomenu na trenutak kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.

U pitanju je prvi susret Boga i čoveka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac.

Sretenje je praznik od suštinske važnosti za hrišćanstvo jer ukazuje na na prvi susret Spasitelja sa ljudima.

Prema kanonu SPC, svrstan je u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mesto određeno za devojke.

Ovaj događaj iz života crkve opisan je u četvorojevanđeljima gde se među svedocima pominje i Ana, kći Fanuilova, koja je prisustvovala Sretenju Gospodnjem, i potom objavila stanovnicima Jerusalima da je "konačno stigao onaj koji je odavno najavljivan i očekivan".

Predanje kaže da su prvom ulasku Isusa Hrista u hram u Jerusalimu prisustvovali i fariseji i o tome obavestili cara Iroda. Uveren da je to novi jevrejski car, kako su najavili proroci sa istoka, car Irod je naredio da se Isus ubije, posle čega je poubijano 14.000 muških beba njegovog uzrasta. Zahvaljujući upozorenju anđela božjeg, Bogorodica je sa malim Isusom otišla u Misir i tako ga spasla.

Narodna verovanja i običaji

U našem narodu postoji verovanje da se na Sretenje sreću zima i leto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja.

Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže "Sretenje obretenje". Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.

Ovog dana devojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Veruje se da će se devojka, ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog momka i udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.

Izvor: Vesti online